Intervju Željka Maržića, gradonačelnika Paga

Nakon mjesec dana od primopredaje vlasti, Željko Maržić, gradonačelnik Paga (Paška stranka) očitovao se o zatečenom stanju i prvim planovima u četverogodišnjem mandatu.
Kakvo ste stanje zatekli i Vaš osvrt na to?
 
ŽM : Ovih dana bavili smo se analizom onog što smo preuzeli od prijašnjeg gradonačelnika. Primopredaja je formalno izvršena 10. lipnja kada smo, kako zakon nalaže, preuzeli potrebne materijale i financijsko izvješće s danom 3. lipnja. Analizirajući sve skupa, zatekli smo ono što smo očekivali s obzirom da sam bio vijećnik u prošlom sazivu Gradskog vijeća tako da me neke stvari nisu iznenadile. Ono što je najvažnije jest činjenica da ukupni minus u smislu potraživanja  i stvorenih financijskih obaveza kod raznih dobavljača iznosi više od deset milijuna kuna što je u svakom slučaju jako puno.
Najveća stavka su dugovi Grada Paga raznim dobavljačima prema stvorenim ugovornim obavezama u iznosu od 7 i pol milijuna kuna. Tu pribrajamo i dozvoljeni minus na računu u iznosu od 1.430.000 kuna.
Kod proračunskih sredstva očito je neracionalno trošenje, pa sada mogu izdvojiti tek par očiglednih stavki:  sredstva reprezentacije su bila planirana za cijelu godinu sa 130.000 kuna, a do lipnja je utrošeno 154.000 kuna, prekoračenje stavke službenih putovanja, zatim stavka zelenih površina preko pola milijuna kuna. Pitanje je koliko je to bilo racionalno kad vidimo ovaj proračunski minus od 10 milijuna kuna. Sve te stavke su bile u proračunu, ali je  nerealan proračun u odnosu na naše prihode čime se više potenciralo trošenje sredstava na stavke koje nisu bile nužne.. Zato smatram neophodnim plan sanacije kojeg ćemo provoditi jer se u narednom periodu svaki račun mora tri puta okrenuti prije nego ga se plati. Ako su obaveze stvorene i potražuju se, sve pravne i fizičke osobe koje su odradile posao,  imaju pravo na naplatu, Međutim, u ovom trenutku se ne može sve realizirati jer bi došlo do blokade sustava.
Inače, trenutno je u tijeku revizija proračuna  i dobili smo prvo očitovanje državne  revizije na gradski proračun. Postupak još nije završen, a kako smo i najavljivali, pokrenuti ćemo revizije poslovanja  određenih gradskih tvrtki kako bi u potpunosti i realno bili upoznati s njihovim stanjem.
Ono što je zatečeno jest veliki problem uz samu gradsku plažu – a to su dva ugovora o koncesiji koja su sklopljena s tvrtkom ¨Ibis ¨i Božidarom Jovićem, vlasnikom BBC obrta. Nažalost, oba projekta su došla do toga da postoje tužbe prema Gradu Pagu u smislu zahtijevanja potraživanja naknade štete jer, kako se navodi u tužbama, Grad nije izvršio svoje obaveze prema
njima. Kada zbrojimo oba odštetna zahtjeva – to iznosi između 12 i 13 milijuna kuna. Oba slučaja su već godinama na sudu i ukoliko se dogode te presude, a neke su već donesene u prvom stupnju, praktički je to više od pola godišnjeg prihoda proračuna Grada Paga.
To područje treba biti uređeno i u funkciji razvoja grada i slika grada, a, nažalost, već godinama gledamo zapuštene objekte, nered, itd. Za ove probleme moramo čim prije donijeti neke odluke jer ovakvo stanje nikome ne služi.
 
Izbori su održani u vrlo nezgodno  vrijeme – neposredno prije početka turističke sezone kada je i najveći obim posla kojeg je trebalo pripremiti?
 
ŽM: Izbori su održani u zaista najnezgodnije vrijeme budući je sezona već počela što znači da smo trebali puno stvari rješavati u hodu, gasiti vatru i nije bilo vremena za čekanje. Činjenica je da je plan sanacije trebalo napraviti prije na što smo kao oporbeni vijećnici upozoravali. Kako se to nije učinilo, proračunski minus se povećavao. Trenutno je najvažnije održavati komunalni red, javne površine i sve druge aktivnosti vezane uz turističku sezonu.
 
Kakav je plan Vaših aktivnosti do rujna te nakon toga?
 
ŽM: Dnevno  smo orijentirani na turističku sezonu jer veliki dio stanovništva živi od turizma, a od ugostiteljske djelatnosti se ubire najveći broj prihoda što znači da moramo napraviti sve ono što možemo da što kvalitetnije odradimo sezonu. Tu mislim na gradsku upravu, Komunalno društvo, Turističku zajednicu, Mjesne odbore, Centar za kulturu i informacije te korisnike proračuna koji su uključeni u život grada.
Dugoročno je to plan sanacije proračunskih minusa koji je  neophodan čime ćemo se ozbiljno  pozabaviti odmah nakon turističke sezone. Kod plana sanacije je lako reći da treba povećati prihode i smanjiti rashode nego to napraviti. Konkretno to znači da od  sredstava koja uložimo možemo očekivati povrat sredstava. Projekti o kojima razmišljamo su  stvaranje uvjeta za investicije poput projekta ljekovitog blata zdravstveno lječilišnog centra Lokunja o kojem se puno govori i o prije započetim projektima nekih turističkih zona.
Drugi dio je izrada projektne dokumentacije s kojima možemo potraživati sredstva iz fondova Europske unije, a to su primarno objekti komunalne infrastrukture. S obzirom na zakonske izmjene koje su se dogodile evidentan je nedostatak  adekvatno i kvalitetno riješene prostorno planske dokumentacije tako da je i to jedan od prioriteta i obaveza kojeg moramo napraviti jer se svi zahvati u prostoru moraju raditi u skladu s prostorno planskom dokumentacijom.
 
Što mislite o dosadašnjem sustavu rada gradske upravi i što planirate učiniti kako bi gradske službe bile što učinkovitije i na usluzi građanima?
 
ŽM: Ne treba biti suviše pametan da bi se reklo kako treba raditi na poboljšanju kvalitete rada gradske uprave. Trenutno je oko 50 ljudi na proračunu u što ubrajamo djelatnike gradske uprave i gradskih poduzeća što nije mali broj. Kad uzmete strukturu troškova proračuna onda se vidi da veliki dio otpada na trošak uprave te moramo razmišljati o racionalizaciji što u ovim uvjetima nije jednostavno. Ono što je sigurno jest da se se taj broj neće povećavati. Razmišljamo o tome da se ljudi educiraju i da sustav bude što efikasniji. Ono što smo i najavljivali jest inicijativa da se oforme određene grupe koje će raditi po pojedinim projektima.
Također, kao gradonačelnik nastojim biti otvoren prema građanima i njihovim problemima te utorkom primam stranke. Do sada je bilo mnogo ljudi s kojima sam razgovarao, a ostajem otvoren i ubuduće.
 
Imate li planove za kandidiranje projekata za fondove Evropske unije?
 
ŽM: Ono što je najvažnije za fondove EU je priprema tehničke dokumentaciju. Nažalost, u proteklih nekoliko godina toga nije bilo. Ono što je napravljeno jesu određeni projekti sanacije i prenamjene dijela Magazina soli i ti postupci su u tijeku. Razmišljamo da riješimo kompletnu komunalnu infrastrukturu ili sredstvima fondova EU-e ili od Hrvatskih voda, a to je za završetak kanalizacije grada Paga, zatim  za buduće kanalizacijske sustave naselja Šimuni, Vlašići, Dinjiške, Miškovića. To su one stvari na koje ćemo koncentrirati proračunska sredstva kako bi mogli potraživati sredstva od države ili EU-e.
U kontaktu smo s Konzervatorskim odjelom u Zadru na dogovoru izrade određene dokumentacije i programa kako bi,u pogledu zaštite spomenika kulture, mogli pripremiti tehničku dokumentaciju s kojom ćemo se moći kandidirati za sredstva EU. To su projekti Fortica, Stari grad, a u tijeku je arheološko istraživanje na području Sikavac kod Vlašića.
Tu su i projekti biciklističkih staza koje tek treba osmisliti i napraviti te ćemo u okviru raspoloživih sredstava primarno ih usmjeravati na te stvari.
 
Kako vidite suradnju s čelnicima ostalih otočkih jedinica lokalne uprave? Hoće li se nešto promijeniti u vidu zajedničke suradnje?
 

 

ŽM: Bez obzira na podjelu otoka Paga na dvije županije i četiri jedinice lokalne samouprave, mi smo jedan otok i jedna cjelina. Imao sam i imam kontakte sa svim otočnim čelnicima i to ne dovodim u pitanje. Normalno mi je da  surađujemo na mnogim poljima jer nam je zajednička i infrastruktura, ceste, vodovod, struja, isprepliću nam se neka otvorena pitanja oko komunalnih poduzeća, ali je to nešto što upućuje na suradnju . Mislim da treba sjesti za stol i o svakom problemu otvoreno razgovarati te zajednički pronaći rješenje.