Primjedbe na prijedlog Urbanističkog plana uređenja grada Paga

Uvidom u prijedlog Urbanističkog plana uređenja grada Paga,tekstualni i grafički dio, koji je javno izložen u vijećnici grada Paga, dajemo slijedeće primjedbe

 

 

Paška stranka

 

 

                                                                                  Grad Pag

                                                                                  23250 Pag

                                                                                  Branimirova obala 1

 

 

PREDMET: Primjedbe na prijedlog Urbanističkog plana uređenja grada Paga

 

 

Uvidom u prijedlog Urbanističkog plana uređenja grada Paga,tekstualni i grafički dio, koji je javno izložen u vijećnici grada Paga, dajemo slijedeće primjedbe:

 

-         Provedbene odredbe Plana potrebno je uskladiti sa odredbama Zakona i to na način da se u provedbene odredbe Plana unesu definicije etaže građevina – podrum, suteren, kat, potkrovlje, koje nisu u Prijedlogu Plana definirane prema odredbama Zakona, a definicija suterena nije ni navedena u prijedlogu Plana;

 

-         Provedbene odredbe plana potrebno je prilagoditi u pogledu odredbi o koeficijentu izgrađenosti i iskoristivosti građevnih čestica za zone povijesne jezgre grada Paga, za kontaktnu zonu jezgre grada Paga sa zonom „štalica“, te za ostale dijelove izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja grada  Paga. Oblik i veličina građevnih čestica definiran prijedlogom provedbenih odredbi Plana ne odgovaraju postojećem stanju u naravi. U povijesnoj jezgri grada Paga i kontaktnoj zoni uz jezgru, površine građevnih čestica su od 20 do 100 – 150 m², a odredbe za izgradnju novih građevina kao i za rekonstrukciju postojećih građevina ne odgovaraju navedenom stanju na terenu,te ih je potrebno definirati. Predlažemo da se za navedene zone pored odredbi o maksimalnoj i minimalnoj  veličini građevne čestice unese i odredba da se građevne čestice ne mogu cijepati odnosno smanjivati, već samo spajati u cilju povećanja građevnih čestica.  Koeficijenti iskoristivosti građevne čestice propisan je u odredbama Plana sa 1,0 odnosno 1,4 a isti u povijesnoj jezgri koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi i 4 – 4,5 a u kontaktnim zonama jezgre i do 3,0 pa ovakve odredbe ne odgovaraju postojećem stanju u navedenim zonama, a nije definirana ni rekonstrukcija postojećih građevina. Također  koeficijenti izgrađenosti u navedenim zonama iznose 1,0 (100%), a u provedbenim odredbama plana nisu na odgovarajući način obrađeni za navedene zone.

 

-         Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja grada Paga te u rubnim dijelovima izgrađenog dijela građevinskog područja grada predlažemo da se smanji od 1,0 na 0,75 odnosno da u svim zonama ne iznosi maksimalnih 1,0 za nadzemne etaže;

 

-         U provedbene odredbe Plana potrebno je unijeti odredbe o uređenju pripadajućeg dužobalnog akvatorija, a to na odgovarajući način i grafički prikazati;

 

-         Članak 100 Provedbenih odredbi Plana u kojem je navedeno da:  „UPU kanal Pag – Košljun koji jednim dijelom prolazi kroz obuhvat ovog Plana“, ne odgovara činjenicama niti istini, jer kanal Pag – Košljun je Prostornim planom uređenja grada Paga prikazan odnosno definiran do kraja bazena Solane, te uopće nema dodira sa granicom obuhvata UPU-a grada Paga. Granica obuhvata UPU-a grada Paga određena je PPUG Paga, a kanal Pag Košljun je kroz PPUG Paga određen kao „ISTRAŽNI PROSTOR ZA GRADNJU KANALA PAG – KOŠLJUN“, za koji je tek potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš, te je odredba čl. 100 provedbenih odredbi prijedloga UPU-a Grada Paga protivna odredbama Prostornog plana uređenja grada Paga, radi kojeg razloga je isti potrebno brisati;

 

-         U provedbenim odredbama Plana spominje se priključak građevnih čestica na javnu prometnu površinu, a u Zakonu je propisan pristup s prometne površine (čl. 125. i 126. Zakona), pa je to potrebno uskladiti;

 

-         Za zonu „održavanje i manji zahvati sanacije građevina – dovršeni dio naselja“, u provedbenim odredbama izrekom propisati mogućnost izgradnje novih građevina na građevnim česticama koje oblikom i veličinom odgovaraju građevnim česticama propisanim za tu zonu. Ovo iz razloga jer u navedenoj zoni ima građevnih čestica označenih kao „nova gradnja“, a na nekim česticama koje su i veće u istoj zoni to nije naznačeno. Zato bi tu odredbu trebalo pojasniti, kao i uvjete za rekonstrukciju građevina; 

 

-         U provedbene odredbe Plana potrebno je unijeti detaljnije odredbe koje reguliraju izgradnju unutar zaštićenog obalnog pojasa mora – unutar zone od 70,0 metara od obalne linije, u smislu odredbi čl. 51. Zakona; 

 

-         U grafičkom dijelu Plana, na kompletnom potezu područja „Bašaca“, od hotela Pagus, do skretanja za „kamp“ kod hotela „Frane“, pored planirane kolne prometnice za dvosmjerni promet predlažemo da se uz zeleni koridor te nogostup – šetnicu uz more, koja može biti i biciklistička staza, da se predvidi uređenje prirodnih i  umjetnih plaža, ovisno o konfiguraciji obale, dubini mora te drugim elementima od utjecaja na uređenje,

 

-         Područje „Badanj“ – između novog mosta i solanskog nasipa predvidjeti za uređenje priveza za manja plovila, postavljanjem pontona odnosno drugih lakših konstrukcija za privez plovila. Ovo se područje i sad koristi za privez, a uz minimalna ulaganja broj bi se vezova mogao udvostručiti;

 

-         Za solanski nasip potrebno je omogućiti rekonstrukciju na način da se povećaju postojeći propusti radi boljeg i većeg protoka mora, te da se povećanjem visine propusta u odnosu na nadmorsku visinu omogući prolaz manjih plovila ispod nasipa i osigura određen broj vezova za manja plovila južno od nasipa. Izgradnjom potpornog zida uz nasip omogućila bi se stabilizacija nasipa, čiji su potporni zidovi nedavno nestručno potkopani, te im je narušen stabilitet, dolazi do slijeganja tla i otvaraju se pukotine u nasipu. Također bi se dobilo potrebnu površinu za manipulativni plato i parkiralište uz lučicu i centar grada;

 

-         Područje akvatorija i dijela obale na „Goliji“ između trajektnog pristaništa i „Mandrača“ planirati kao uređenu lučicu u kojoj bi se omogućilo izgradnju lukobrana, te prvenstveno privez plovila koja radi visine ne mogu proći ispod novog mosta. Ovakvo prostorno plansko rješenje bilo je predviđeno svim prijašnjim prostorno-planskim dokumentima za ovo područje - GUP-om grada Paga te PUP-om „Golija“, pa nema razloga da se i UPU-om grada Paga ne predvidi, tim više što u ljetnim mjesecima nema ni jednog slobodnog veza u gradu, a svaka ljetna nevera opasnost je za veliki broj plovila koja nemaju odgovarajući vez;     

 

-         Bitno je napomenuti da bi se uređenjem priveza za plovila, te povećanjem broja vezova omogućilo i kvalitetnije uređenje prirodnih i umjetnih plaža, te rušenje nepotrebnih i bespravno sagrađenih mulića na pojedinim lokacijama, na kojima se sa prirodne plaže radi čamaca i konopa kojima su vezani i ne može ući u more. Omogućilo bi se odvajanje i kvalitetnije uređenje kupališnih i rekreativnih zona i zona priveza;

 

-         Na području između hotela Pagus u pravcu Bašace, planirati na dvije ili tri lokacije uređenje priveza za manja plovila;

 

-         Plićak na Bašaci ispred ruševine crkvice Sv. Katarine planirati da se uredi za potrebe kupališta;

 

-         Planirati izgradnju crpke za gorivo za plovila na području starog trajektnog pristaništa – bliže svjetioniku. Na navedenoj lokaciji bilo bi moguć pumpi pristupiti i cestovnim vozilima;

 

-         Planirati pješačku komunikaciju – šetalište uz more od kruga „Zanatkomerca“ do nasipa državne ceste D 106;

 

-         Napominjemo da iz odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji proizlazi da obuhvat  UPU-a pored građevinskog područja naselja obuhvaća i pripadajući dužobalni akvatorij, a sve navedeno u prijašnjim primjedbama je od vitalnog značaja za normalno funkcioniranje i razvoj grada. Obzirom na granicu obuhvata UPU-a grada Paga određenu Prostornim planom uređenja grada Paga, te predložene zahvate na uređenju dužobalnog akvatorija koji dijelom izlaze izvan te granice, napominjemo da je na nedavno prihvaćeni UPU Proboj Ministarstvo tražilo da se u sklopu istog planira i uređenje dužobalnog akvatorija, bez obzira što je isti izlazio izvan obuhvata UPUa utvrđenog PPUG-om, te dalo suglasnost na tako predloženi plan;

 

-         Na području Lokunje, Prosike i starog pogona Solane, koja je Prostornim planom uređenja grada Paga određena kao zona „UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE - T“, te zona „ŠPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE R7“, predlažemo da se predvidi mogućnost izgradnje liječilišta „Lokunje“, na bazi ljekovitog blata – peloida. Predlažemo da se primarno planira mogućnost izgradnje lječilišta, a po potrebi da se na katu i potkrovlju građevine planira smještaj u funkciji lječilišta. Smještajni kapaciteti ne bi trebali biti veliki, jer mogućnost smještaja postoji u hotelima u neposrednoj blizini, te stambenim građevinama i apartmanima u neposrednoj blizini. Na akvatoriju „Lokunje“ bilo bi moguće urediti vanjski – otvoreni bazen u sklopu lječilišta. Taj se prostor i sad bez kontrole i nadzora koristi za mazanje  blatom i sunčanje. Mogućnost korištenja ljekovitog blata u zdravstvenom turizmu smatramo da bi mogla biti specifičnost i komparativna prednost u turističkoj ponudi Grada Paga;

 

-         Na području „Sv. Jelene“ od nasipa državne ceste D 106 prema Starom gradu, planirati pored „ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA Z3“, planirati šetalište uz more prema Starom gradu;

 

-         Cestu planiranu na Bašaci, preko ostataka crkvice „Sv. Katarine“ dislocirati, kao bi se moglo ostatke crkvice sačuvati i okolni prostor urediti na odgovarajući način. Ostaci iste   registrirani su kao pojedinačno kulturno dobro upisano u registar kulturnih dobara izvan povijesne jezgre grada;

 

-         U sjeverozapadnom dijelu „Bašace“, iza kuća Šavar Iva, međusobno spojiti sportsko rekreativne površine – R1, R2, R3 uz more, koje su prekinute stambenom zonom - M1;

 

-         Na gradskoj plaži „Prosika“, postojeći park, upisan kao k.č.br. 12218 – kultura „šuma“, za kojeg je predložena stambena namjena – M1, planirati kao sportsko rekreativne odnosno zaštitne zelene površine, kako je bilo u svim prijašnjim prostorno planskim dokumentima. Predlažemo da se prateći sadržaji potrebni za plažu realiziraju u okolnim građevinama iza plaže, da se plaža širi u dubinu, a ne da se izgradnjom na plaži smanjuje površina plaže. Također dio stambene zone između ceste na Bašaci sjeverozapadno od ruševine crkvice Sv. Katarine i mora, prenamijeniti u zonu kupališta, radi prirodnih plaža ispred te zone;

 

-         Uskladiti namjenu zone UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE T na području „Brušel“ jugozapadno od hotela Bellevue sa namjenom određenom Prostornim planom uređenja grada Paga – stambenom namjenom.

 

-         Uskladiti namjenu stambene zone M1 na sjeverozapadnom dijelu predjela „Bašaca“ sa sa namjenom određenom Prostornim planom uređenja grada Paga – zonom sporta i rekreacije – dio stambene zone u prijedlogu UPU-a grada Paga ucrtan je preko zone sporta i rekreacije određene  Prostornim planom uređenja grada Paga, kao planom višeg reda, što je protivno Zakonu;

 

-         U grafičkom dijelu plana te u Provedbenim odredbama odrediti površine za javna parkirališta i garaže, kako je to određeno Pravilnikom o sadržaju i načinu izrade prostornih planova, pogotovo za područje povijesne jezgre grada Paga, te kontaktnih zona jezgre;

 

-         Staru cestu Pag – Novalja na vodicama, sada lokalnu cestu u nadležnosti Županijske uprave za ceste, planirati u koridoru min. 6,0 m širine kolnika, te obostrano sa nogostupom širine min. 1,5 m., kako je i bilo u svim prijašnjim prostorno planskim dokumentima;

 

-         Na području Vodica i Svete Jelene, osim stambene namjene nije planiran ni jedan javni sadržaj za potrebe tog dijela naselja, što smatramo da bi bilo potrebno predložiti.

 

 

Sastavio:                                                                                            Predsjednik stranke:

Željko Maržić                                                                                     Igor Karavanić